Menu
Aktivni odmor / Hrvatska / Otoci

Planinarenje hrvatskim otocima

Hrvatska je zbog brojnosti svojih otoka, otočića i hridi u vrhu zemalja s najrazvedenijom obalom. Prirodne ljepote, raznolike plaže, čisto i bistro more, specifična gastronomska ponuda, znamenitosti i zanimljiva povijest, samo su dio onoga što hrvatske otoke čini poželjnim turističkim destinacijama. Iako mnogima planinarenje i aktivan odmor nisu prva asocijacija na hrvatske otoke – upravo su zbog svojih prirodnih ljepota, uređenih pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza, te prekrasnih vidika s vrhova, privlačni sve većem broju zaljubljenika u prirodu.

Najviši vrh hrvatskih otoka je Vidova gora na Braču (778 m). Osim što se može pohvaliti najvišim vrhom, do kojeg je zanimljivo doći planinarskom stazom s morske strane – iz Bola, ali i vozeći se biciklom iz smjera unutrašnjosti otoka, Brač se može pohvaliti i Zmajevom špiljom te pustinjom Blaca do kojih vode lijepe planinarske staze. Nešto su zahtjevnije za ljude koji ne planinare – ali ništa što bi bilo nemoguće prehodati. Tu je i Kolač (Koloč, kako ga zovu na Braču) – zaštićeni geomorfološki spomenik prirode do kojeg se dođe nezahtjevnom makadamskom stazom.

Iako vrhovi hrvatskih otoka nisu visoki, to ne znači da je uspon do njih lagan i nezahtjevan. Staze do otočkih vrhova gotovo uvijek vode kamenjarom. Često je uz kamenjar u kombinaciji i otvoren teren. To se najviše ističe na Krku i Pagu i u pravilu se tim otocima ne bi trebalo planinariti ljeti dok je sunce jako, ali ni onda kada puše jak vjetar.

Vrh do kojeg je najlakše doplaninariti (od onih otočkih vrhova na kojima sam bila) – je Sozanj, na Lastovu. Petnaestak minuta šetnje uzbrdo je dovoljno za pogled koji zauvijek ostaje u pamćenju. Lastovsko otočje je Park prirode, a otok Lastovo ima čak 200 km uređenih, što pješačkih, što biciklističkih staza.

Brojnim stazama, za sve one koji su željni aktivnog odmora i boravka u prirodi, ističe se otok Rab. Planinarima je posebno privlačan zbog uspona na vrh Kamenjak do kojeg se, osim po planinarskoj stazi iz naselja Mundanije, može doći i planinareći krševitim terenom duž hrpta otoka, naravno uz prelijepe vidike. Pješačka staza koju svakako vrijedi prehodati je Premužićeva staza koja obuhvaća park-šumu Dundo i Kalifront. I biciklisti na Rabu imaju svoju stazu kojom mogu obići velik dio otoka, a zanimljiva je i staza za škraping, duž otoka (od Mišnjaka do Lopara) koja uz hodanje zahtjeva i kombinacije skakanja s kamena na kamen, penjanja, trčanja i orijentacije. Rab je, uz Krk, Pag i Mljet odnedavno obuhvaćen i Via Dinaricom.

Mljet je poznat i kao „zeleni otok“, zbog borove šume koja ga prekriva. Najviše pješačkih staza se nalazi na njegovom zapadnom dijelu koji je zaštićen kao nacionalni park. Mljetskom planinarskom obilaznicom (koju u potpunosti prati dionica Via Dinarice) taj dio Mljeta je povezan sa središnjim dijelom otoka, gdje se nalazi njegov najviši vrh – Velji grad.

I Vis se može pohvaliti zanimljivim planinarskim stazama. Iako me planinarske staze obično dovedu do nekog vrha, na Visu me jedna dovela i do špilje – i to prave, s nekoliko dvorana, sa stalagmitima, stalaktitima i šišmišima. Taj otok skriva stvarno divne prirodne ljepote.

Otok koji me, u usporedbi s drugim otocima, iznenadio konkretnijom planinarskom stazom je Lošinj. Navikla sam da otočki usponi, ako su strmi, nisu dugi, pa sam planinareći Osoršćicom do Sv. Mikule povremeno zaboravljala da se nalazim na otoku.

Bilo mi je lijepo planinariti i po Cresu, Ugljanu, Pašmanu, Hvaru… Posjetila sam 19 otoka (za sada) i svaki sam se potrudila upoznati na više načina, vidjeti više od onoga što se na prvu nudi. Uživala sam na svakoj planinarskoj stazi, u hodanju uz mirise mediteranskog bilja i u pogledu sa svakog otočkog vrha (čak i s Koma na Korčuli, gdje je vidljivost zbog sumaglice bila nešto slabija). Postoji li ljepši pogled na neki otok od onog kada stojite na nekom njegovom vrhu?! Po meni ne postoji. A najljepši osjećaj od svega je nakon planinarenja ljeti spustiti se u neku od lijepih uvala, kojih na našim otocima ima mnogo, i ostatak dana provesti plivajući.

Planinariti hrvatskim otocima ne možemo „usput“. Nisu nam lako dostupni niti su njihove staze i vrhovi tipične staze i vrhovi na koje pomislimo kada pomislimo na planinarenje, ali upravo u tome je njihova ljepota. Iako po mnogočemu slični, svaki je otok priča za sebe, poseban i vrijedan za upoznati.

planinarenje hrvatskim otocima, planinarenje hrvatskim otocima, planinarenje hrvatskim otocima

Bez komentara

    Ostavi dojam